PENAMPANG: Momoguno o tinau Kadazandusun do ponoizukan arkeologi om profail DNA montok mongintutun uvang kinoizonon di poguhui dioho id pogun posoihi diti om susuutonon dino do papatantu map kinotongkopan dioho id pogun Sabah diti ontok po haid timpu “pra-sejarah”.
Ponginsomokan diho nopo nga sabaagi duvo ahal dominon di pinoimbuhai do mumumpazat ngaavi seminar kokomoi nontodonon do Kadazandusun di kahapas pinapabantang kalatas kalaja kinuhuvan do Nontodonon do Kadazandusun Teori om Analisis Ponoihian Kohimpupuunon i minaan di Dr Dayu Sansalu di ontok tadau Kohimo natakahib.
Pinabantangan di nakaanjul id Pambabasaan Buuk Pogun Sabah (PNS) Laan Penampang diho nopo nga sabaagi kalatas kalaja koiso do Seminar Berkala Koisaan (Koisaan Serial Seminar) i pinaanjul do Urusetia Laan Koisaan Koubasanan Kadazandusun (KDCA) Laan Inobong.
Kivaa teori togumu di pinoimbuhai do monunuat ngaavi, hobi no mantad Kotobon i pinopoboos do tinau Kadazandusun id timpu di poguhui nopo nga mantad iso kinoizonon suvai, poingkuo po nga poimpantod do Kadazandusun nopo nga mogigizon di nokopoguhu no kozo id pogun Sabah.
Au tokou kaanu monoimo atus piatus ponoodo do Kadazandusun miampai pointihombus nopo nga sinakagon mantad iso bangsa suvai di nakahaid no poinsandad tu ula-ula poimbida do Kadazandusun nopo nga au popokito kopiagahahn di tapantod.
“Nung kaanu tokou monoimo ponoomo teori ngavi di moboos do mantad tokou iso tana toi pogun geografi suvai, mantad diho do ahal di mositi dotokou soizukon nopo nga id kinoizonon nomboo id pogun posoihi diti do taki-aki dotokou tumimpuun mogigizon? Mantad nomboo izioho tuminongkop? Songian do koikot i pogun diti, suminusuut izioho doid nomboo ninsudon?
Poinsanganu o Kadazandusun do tungkus legenda Nunuk Ragang. Iti nopo nga kivaa do katapatan dino doid ahal susuzan. Gisom baino diti, nokotoimo o Kadazandusun do Nunuk Ragang nopo nga pinogigizonan dioho di koiso nogi poguhui tuminongkop id pototongkop Sabah.
Poingkuo po nga kivaa nogi kopokitanan ngaavi di popokito do suvai ko id Nunuk Ragang, kivaa nogi iso tinimungan suvai do taki-aki Kadazandusun do nokoikot id Ungib (Gua) Madai om minongukab pinogigizonan id kinoizonon nokomoi poguhui do tuminongkop id pototongkop pogun Sabah.
Kinoinsudon doid Nunuk Ragan om Ungib Madai diho minanaak kokitanan do di poguhui diho, izioho nopo nga mantad iso kinoizonon di isooi, i au osodu mantad do duuduvo kinoizonon nokomoi. Id kobuzuan kotongkopan diti, kivaa kokikitanan ngaavi di moboos do duuduvo tinimungan taki-aki Kadazandusun diho nopo nga mantad kinoizonon do baino diti i komozon do Negara Brunei Darussalam ka di Dr Dayu, pinopoboos do vookon suvai pinonoizukan toi analisis teori ngaavi di notimung disido.
Di poguhui diho, id pason di Timbang Polosidin Koisaan Koubasanan Kadazandusun Sabah (KDCA), i John Masabal, minoboos do seminar diho nopo nga kikoimaan akademik i kituduvan montok monimung kavo ngaavi ponoihian kokomoi tinau Kadazandusun.
Pinonoizukan kokomoi tinau Kadazandusun nopo nga mositi populokison. Momoguno o sinakagon Kadazandusun do bakaang pombiian kokomoi tinau dioho, id sampaping diho, mimang tokou nogi do manaak sokodung kumaan doid ponguhudan susuzan Malaysia do mooi o kavo ngaavi kiguno kokomoi tinau di nokopoguhu no kozo id Sabah do kaampai,ka di John.
Tumanud vagu di John, ahapas o seminar diho di kaanjul kuang hobi sontoun diho, iso seminar do poonjulon miampai kahansanan do savi avi kalatas pabantangon do aanu todoon id suang kavo buuk.
Potindapou nogi doid seminar nokomoi i Puu Komiti KDCA hongkod, i Allan Guim Dumbong, mononoizuk tinau Rungus, i Paul Porodong, om i aktivis tinau Kimaragang, i Dr Jurin Gunsalam.
By :
New Sabah Times


Songkuo di daa vinasi nung kivaa do pangaan minghuda boos KDM doiti. Kaanu nodi tokou toihaan do boos do tinau tokou.
Miaga do boos Kadazan, Dusun, Murut, Rungus, om nogi ih suusuvai poh. Kada tokou hiivai boos tokou. Mumugumu tanak KDM au koiho moboos boos tinau sondii, moboos Malazu,Sina om Onggilis noh. Moboos nga nabati nodi.Kavasa tokou do minghuda do moboos boos suvai, nga kada hiivai boos tokou sondii. Osizan tokou do atagakan do kointutuunan tokou. Timpuunai tokou tosisikap poguhu do atagak ngaavi kotos do KDM diti. Otumbazaan zou do agazo oh guno do KDCA kumaa dotokou KDM saaviavi. Monginut tokou tumagak id mato pomogunan. Nombo di dati oh KDM do suvab? Kotohuadan